Crnogorske princeze

AUTOR: Isidora Bjelica

Otkrijte kako su četiri crnogorske princeze odredile sudbinu savremene Evrope.

Opčinjavajuće životne priče četiri žene, princeze i majke, koje su živele onako kako su same htele i borile se za ono u šta su verovale.

Anastasija, Milica, Jelena i Zorka, četiri kćerke kralja Nikole Petrovića, bile su prelepe, slobodoumne i moderne princeze koje su živele onako kako su želele, na sreću, uvek uz podršku svog mudrog oca savremenih shvatanja. Anastasijino kršenje društvenih kodeksa, venčanje za brata sestrinog muža, razvod u četrdesetoj, Miličina visoka inicijacija u ezoterijske evropske krugove i veze sa magovima; Jelenin prelaz u rimokatoličku veru i njen odnos sa Musolinijem, Zorkina žustrost i želja da postane kraljica nisu njihove slabosti, kako bi se iz plemenske svesti moglo misliti, već najsvetliji i najlepši trenuci ženske slobode i emancipacije. Sa druge strane, ova knjiga pruža svim čitaocima otvorenog uma dosad neprevedene tekstove i izvode koji su bili bezrazložno skrivani.

Ove četiri neobične, hrabre i emancipovane princeze naučile su nas ono što su uvek činile – da nikad ne zaboravimo svoje poreklo.

Isidora Bjelica je rekla da je knjiga „Crnogorske princeze“ zasnovana na dokumentima i tračevima, i da je da bi saznala stare tračeve pitala svoju baku da se priseti nekih zakulisnih priča, zapitkivala je stare Crnogorce, a služila se i zvaničnom dokumentacijom iz ruske carske arhive i mnogih italijanskih, ruskih i engleskih biblioteka.

Isidora Bjelica je napisala više od pedeset romana, prevedenih na sedam jezika, i dobitnica je brojnih nagrada. Njeni bestseleri „Spas“, „Tajni život slavih Srpkinja“, „Ljubav u Tunisu“, „Roman o preljubi“, „Moj deda Luj Viton“ i „Kraljice Serbske“ omiljeni su među ženskom čitalačkom publikom jer uglavnom govore o Isidorinoj borbi protiv tabua i razotkrivanja tajne istorije.
Knjigu „Crnogorske princeze“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Tagovi:

Komentara (0)

Dodaj komentar